Bitcoin

Bitcoin je prva decentralizirana kriptovaluta.

Stvoren je od osobe (ili grupe osoba) pod imenom Satoshi Nakamoto 2008. Sve je počelo objavljivanjem rada “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”

2009. je objavio open-source (javno dostupan) softver koji je prezentacija ideje iznesene u njegovom radu. Tijekom godina taj se softver konstantno nadograđuje i poboljšava.

Bitcoin je peer-to-peer sustav. To znači da se transakcije odvijaju direktno između korisnika. Sve transakcije se zapisuju na mjestu koje nazivamo blockchain (njega možemo zamisliti kao veliku knjigu koja je javno dostupna i u koju svatko može upisati svoje transakcije).

Naravno, želimo da se zapisuju samo ispravne i provjerene transakcije. Na primjer, ako Pero ima 10 btc-a, ne želimo da on može zapisati da je poslao 10 btc-a Petri i 10 btc-a Ivani.

Svatko može provjeravati istinitost transakcija na mreži ako instalira softver za to. Računala koja provjeravaju istinitost transakcija na mreži nazivamo čvorovima (eng. node).

Bitcoin nastaje kao nagrada u procesu koji nazivamo rudarenje (mining).

Rudarenje možemo gledati kao na uslugu održavanja naše javne knjige sa transakcijama koristeći snagu računala. Rudari (miners) se brinu da ona uvijek bude konzistentna, potpuna i nepromjenjiva stalno zapisujući i provjeravajuću nove transakcije na mreži.

Važno je napomenuti da čvor u mreži (koji samo besplatno provjerava transakcije) može biti svatko, dok za biti rudar (koji je za svoj rad plaćen u novostvorenim bitcoinima) treba imati poseban uređaj zasnovan na posebnoj infrastrukturi (ASIC).

U prošlosti se moglo rudariti na običnim računalima dok danas to više nije isplativo.

Bitcoin novčanici (wallets) pohranjuju podatke koji su nam potrebni kako bi mogli razmjenjivati bitcoine. Često se pojednostavljeno kaže da se u njima pohranjuju bitcoini no to nije točno. Bitcoini su uvijek pohranjeni na blockchainu, a wallet nam samo omogućava pristup sredstvima koje posjedujemo.

Bitcoin koristi kriptografiju javnog ključa u kojoj se generiraju dva kriptografska ključa. Jedan je javan i možemo ga zamisliti kao našu bitcoin adresu gdje nam ljudi mogu slat bitcoine. Drugi je privatan i on nam služi kako bismo mogli digitalno potpisati naše transakcije i potvrditi vlasništvo javne adrese.

Pojednostavljeno, možemo na javni ključ gledati kao na našu e-mail adresu, a na privatni ključ kao na lozinku koju koristimo za pristup našoj e-mail adresi.

Bitcoin adresu možete dobiti od neke burze za razmjenu kriptovaluta ili od nekog walleta.

Postoje više vrsta walleta – softverski, hardverski i papirnati wallet.

Ukoliko adresu dobijete od burze, tada nemate direktan pristup vašim privatnim ključevima već su oni u posjedu burze i morate im vjerovati da ih neće zlorabiti (jednako vjerujete bankama da neće izgubiti vaše novce).

Ukoliko adresu dobijete od nekog walleta, onda ste vi vlasnici i vašeg privatnog ključa i morate se pobrinuti da ga ne izgubite ili da ne dođe u posjed druge osobe jer transakcije na bitcoin mreži su nepovratne.

 

Iduće poglavlje: Altcoins