Zašto ulagati

Kada govorimo o ulaganju o kriptovalute, postoje dvije mogućnosti.

Prva je da ulažemo u svoje znanje o kriptovalutama!

Kriptovalute sa sobom donose toliko revolucionarnih stvari da će nam sigurno promijeniti budućnost. Možemo ih usporediti sa pričom o samom početkom interneta. Na primjer, recimo da ste na počecima interneta naučili raditi web stranice bili biste mirni sa zaposlenjem idućih 10-15 godina. Vrlo vjerojatno bi se obogatili i postali cijenjen stručnjak na tom području. Ista stvar je sa kriptovalutama.

Ukoliko uložite u znanje, nitko vam ga ne može oduzeti. Vrijednost vašeg znanja ne može otići na nulu. To je sporiji put i nemojte očekivati da ćete se obogatiti preko noći.

Svakome bi preporučio da pogleda izlaganje Andreasa Antonopoulosa pred kanadskim sentaom 2014. godine o Bitcoinu.

Da, slika je loša i traje čak 2h no u tom videu možete saznati sve osnovno o Bitcoinu. Andreas odogovara na pitanja senatora koji su samo usputno čuli o Bitcoinu. Pitanja koja bi najvjerojatnije postavlili i vi sami.

Napominjem da je navedena snimka iz 2014. godine kada Bitcoin nije bio toliko popularan kao što je sada.

Ukoliko vam je gornja snimka predugačka, poslušajte skraćenu.

Ova je jednako loše vizualne kvalitete, ali traje samo 53 min.

Ukoliko Vam je i to previše, pogledajte ovu snimku iz 2017.

Traje 29 min i dostupna je u FullHd rezoluciji. Kraće od toga neću ići. 🙂

Andreasov youtube kanal nepresušna je riznica materijala pomoću kojeg možete saznati sve što vas je ikada zanimalo o Bitcoinu.

Ukoliko vas više zanima tehnička strana možete pročitati i njegovu knjigu Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain 2nd Edition.

Ista je dostupna besplatno u digitalnom izdanju na githubu.

 

Druga mogućnost je da ulažemo direktno u kriptovalute.

Uzmimo za početak moj primjer.

Svaki mjesec trudim se uštedjeti određeni iznos novca kako bi jednog dana mogao riješiti stambeno pitanje. Koje su mi opcije s tim ušteđenim novcem?

  1. dignuti kredit na 30 godina uz “povoljnu” kamatu od 4-5% i biti rob banke cijeli život
  2. ostaviti novac da stoji u banci na računu
  3. uložiti u štednju (prinos oko 0.5% godišnje na eure ili “čak” 2% na kune)
  4. uložiti u neki bankarski fond (prinos oko 3-8% ovisno o riziku)
  5. uložiti u dionice ili obveznice i nadati se da će nam se stanje u državi popraviti kako bi se popravila i slika gospodarstva (može li to itko vjerovati poznavajući naše političare?)
  6. uložiti u kriptovalute

Osvrnimo se malo na ulaganje u kriptovalute.

Koje su prednosti?

  1. Tehnologija koja se krije iza kriptovaluta je revolucionarna. Ima potencijala promijeniti svijet na isti način kako je to napravio internet.
  2.  Novac na godišnjoj bazi vrijedi sve manje. Primamo istu količinu novca, ali s njim možemo kupiti sve manje i manje. Od svog nastanka, kriptovalute, posebno Bitcoin, pokazuju dugotrajnu tendenciju rasta vrijednosti. (tu govorimo o rastu od nekoliko puta, a ne od nekoliko postotaka)
  3. Sloboda. Posjedovanjem svog privatnog ključa, sami smo odgovorni za svoj novac. Država nam ne može sjesti na kriptovalute i sud nam ih ne može oduzeti. Sami odlučujemo kome ćemo slati naš novac i to možemo činiti s bilo kime, bilo gdje u svijetu, ukoliko ta osoba ima pristup internetu.

Koji su rizici i predrasude prema ulaganju u kriptovalute?

  1. Država može odlučiti da su kriptovalute ilegalne. Ni u tom slučaju nismo potpuno nemoćni. Možemo se pobuniti protiv takve države koja prava banaka stavlja ispred svoga naroda.
  2. Često se tvrdi da su kriptovalute bubble (mjehurići) koji će se raspuknuti i vrijednost će mu otići na nulu. Vrijednost kriptovaluta određuju korisnici. Ako svi odlučimo da vrijede 0 kn onda će tako i biti. Koliko je to vjerojatno, sami zaključite.
  3. Mnogi vjeruju da je Bitcoin Ponzi shema. Bitcoin kao digitalna kriptovaluta ne obećaje nikakvu zaradu. On je sredstvo za razmjenu digitalnih dobara. 2140.god će postojati točno 21 000 000 Bitcoina. Ukoliko nešto ima fiksnu količinu, a povećava se broj ljudi koji ga želi posjedovati logično je očekivati povećanje cijene. No to nitko ne garantira. Na žalost ne mogu tvrditi da sve kriptovalute nisu Ponzi shema jer neke to očito jesu (npr. Bitconnect, Ethconnect itd.) Zapamtite, čim vam netko obećava garantirani prihod u svijetu kriptovaluta, treba posumnjati na laž.
  4. Cijena bitcoina je jako nepredvidiva. To je točno. Cijena bitcoina ovisi o ponudi i potražnji.

Sami procijenite koliki je omjer potencijalne dobiti i rizika.

Naravno, dobitna kombinacije je ulaganje i u znanje i u kriptovalute.

Treba imati na umu da Bitcoin ne treba gledati kao na dionicu ili obveznicu. Da, on ima cijenu i može ga se kupiti i prodati na mjenjačnici. No Bitcoin nije tvrtka. On nema planirane prinose i rashode.

Na Bitcoin bi trebali gledati kao na protokol koji omogućuje mnoge revolucionarne stvari. Među njima i prijenos vrijednosti.

Glavne vrijednosti Bitcoina su da je on neovisan, decentraliziran, nije podložan cenzuri i dostupan je svima jednako. I ljudima u zapadnim zemljama, ali i zemljama u razvoju.

Bitcoin možda nije budućnost, no decentrilizirane kriptovalute svakako jesu!

Apeliram da ne ulažete u kriptovalute samo radi zarade!

Probajte shvatiti širu sliku. Ulaganjem u njih govorimo sadašnjem monetarnom sustavu da ga napuštamo! Više nitko neće upravljati mojim novcem osim mene samog. Više mi nitko neće određivati kako i na što mogu potrošiti svoj novac.

Svi držimo novac u bankama. Moramo biti svjesni da to nije naš novac! To je novac od banke koji smo im dobrovoljno posudili za bijednu kamatu i koji oni posuđuju drugima za mnogo veću kamatu!

Možda mislite…ali ja mogu podići svoj novac kada želim.

Možete sada. Hoćete li to moći i za 5-10 godina?

I Grci su mislili da mogu podići novac kada žele. Ispostavilo se da nije tako. U jednom trenutku Grčka je rekla da će uzeti 20% svog novca koji su ljudi imali u bankama. 20% novca je nestalo. Samo tako. Koliko je naša država bolja od Grčke? Jesu li naši političari sposobniji i pošteniji kako bi mogli sa sigurnošću tvrditi da se to nama neće dogoditi?

Ako nam se to dogodi, bumo ih tužili! Jer naše sudstvo je jako transparentno, brzo i pošteno! Aha, i onda je svizac zamotao čokoladu.

Grčka nije jedini primjer. Mada možemo na nju gledati kao na najbolji primjer jer se radi o državi EU, koja je fokusirana na turizam. Hm, pada li vam možda na pamet još koja slična država?

Hiperinflacija se dogodila i u mnogim drugim državama. U zadnjih 25 godina dogodila se u 21 državi!

Odluka je isključivo i samo na vama. Svatko je krojač svoje sreće.

Sretno!

 

Iduće poglavlje: Kako ulagati